U petak i subotu, 27. i 28. listopada 2023., u Velikoj je dvorani don Petra Šimića u sklopu crkve Svete Mati Slobode u Zagrebu dvodnevnim programom obilježen Miholjdan, dan Zajednice Hrvata istočne Hercegovine, u osobitome ozračju jer je prošle godine proslavljena 1000. obljetnica prvoga spomena Trebinjske i 700. obljetnica prvoga spomena Mrkanske biskupije.
Prvoga dana dvodnevnoga programa održan je simpozij posvećen 75. obljetnici života don Ivice Puljića, najistaknutijega suvremenoga hrvatskog povjesničara iz istočne Hercegovine, koji je obrađivao ključne teme za područje istočno od Neretve od antike (ubikacija biskupije Sarsenterum i municipija Diluntum), srednjega i novoga vijeka (povijest Trebinjsko-mrkanske biskupije, prijelazi katolika na pravoslavlje, stećci) do suvremene povijesti (Hercegovački ustanak 1875. – 1878. te stradanja Hrvata u Drugome svjetskom ratu i poraću) te je bio pokretačem i urednikom najvećega dijela monografija u ediciji Humski zbornik te mnogih drugih važnih knjiga i članaka. Na simpoziju je sudjelovalo osam izlagača. Ante Škegro posvetio je svoje izlaganje artefaktima na stolačkome području iz razdoblja antičke Sarsenterske biskupije, Stipe Kutleša govorio je o životu, radu i podrijetlu Ruđera Boškovića, Domagoj Vidović dotaknuo se zajedničkih istraživanja s don Ivicom Puljićem, Tomislav Jonjić (čije je izlaganje pročitano) pozabavio se hrvatskim političkim položajem uoči prvih izbora za Sabor BiH 1910., Josip Jurčević istaknuo je važnost žrtvoslovnih istraživanja don Ivice Puljića, Nada Prkačin obradila je sudbinu hercegovačkih izbjeglica u Požeštini tijekom Drugoga svjetskog rata, Stjepan Šterc istražio je demografske pokazatelje u istočnoj Hercegovini, a Mate Kovačević govorio o geostrateškom položaju toga kraja. Program je vodio predsjednik Zajednice Branko Mustapić više puta naglašujući čime je sve svoj zavičaj i hrvatsku historiografiju uopće zadužio don Ivica Puljić.
