Okrugli stol povodom 315. obljetnice rođenja Ruđera Josipa Boškovića,
jednog od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika i intelektualaca, održan
je u ponedjeljak u kući Nikole Boškovića u Orahovom Dolu u općini
Ravno.
Govoreći o trajnoj vrijednosti Ruđerovog nasljeđa i značaju koji Ruđer Josip
Bošković ima za hrvatsku znanost, kulturu i identitet, akademik Mladen
Bevanda istaknuo je kako njegovo djelo i danas snažno nadahnjuje i
obvezuje.
“Godine i stoljeća prolaze, ali u trajnom sjećanju ostaju intelektualne,
duhovne, kulturne i genijalne veličine koje je iznjedrio ovaj narod, a u prvoj
vrsti značajan je Ruđer Josip Bošković. Boškovićeve oštroumne, inventivne
misli, teze i znanstvene elaboracije i danas su aktualne, poticajne i
inspirativne, a mnoge njegove kreativne ideje i obilni umni radovi trajan su i
pouzdan putokaz i nezaobilazno nadahnuće u više područja znanosti.
Njegovo ime i bogato djelo mogu biti snažan poticaj za nove ustanove i za
nove projekte, a u svezi s tim postoje inicijative i u Općini Ravno i u Hrvatskoj
akademiji znanosti i umjetnosti”, zaključio je akademik Bevanda.
Okruglom stolu nazočio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH
Dragan Čović, koji je istaknuo važnost očuvanja znanstvene, kulturne i
povijesne baštine hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Okupljamo se kako bismo iz Boškovićeva života i djela iščitali poruku o snazi
znanja, slobodi ljudskoga duha i sposobnosti pojedinca da svojim
stvaralaštvom nadraste granice vremena i prostora. Narod se ne potvrđuje
samo političkim institucijama i brojnošću. Njegova se trajnost potvrđuje
kulturom koju ostavlja, jezikom koji čuva, obrazovanjem koje razvija,
institucijama koje izgrađuje i ljudima čije stvaralaštvo nadživljava njihovo
vrijeme. Najbolji način da čuvamo velike ljude svoje povijesti nije samo
podizati spomenike njihovim djelima, nego stvarati društvo sposobno za
rađanje novih velikih ideja”, naglasio je Čović.
Kada je riječ o Boškovićevim korijenima i njegovu europskom djelovanju,
istaknuto je kako Orahov Dol predstavlja važnu poveznicu s bogatom
znanstvenom i kulturnom baštinom hrvatskoga naroda.
Boškovićev primjer pokazuje da očuvanje identiteta i otvorenost prema svijetu
nisu suprotstavljeni, nego predstavljaju temelj razvoja.
Na okruglom stolu sudjelovali su i prof. dr. sc. Stipe Kutleša, akademik
Miroslav Palameta, dr. sc. Marijan Sivrić, izv. prof. dr. sc. Marinko Marić i dr.
sc. Slavica Stojan, koji su govorili o životu, djelu i znanstvenom naslijeđu
Ruđera Josipa Boškovića.
Okrugli stol organiziran je u suradnji s Hrvatskom akademijom za znanost i
umjetnost u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost daljnjeg istraživanja,
očuvanja i afirmacije hrvatske znanstvene i kulturne baštine
